Prehrana kod povišenog holesterola

Holesterol je kompleksna molekula, proizvod ljudskog i životinjskog metabolizma.
Sastavni je dio stanične membrane i steroidnih hormona. Tijelo bez njega ne može opstati, a svoje potrebe zadovoljava endogenim i egzogenim holesterolom. Endogeni holesterol je onaj holesterol koji stvara sam organizam, tačnije jetra, a dnevno organizam odrasle
osobe može proizvesti oko 1 gram holesterola. Egzogenih je holesterol koji unosimo hranom, isključivo namirnicama životinjskog podrijetla, budući da biljke ne sadrže holesterol.

Holesterol u našem tijelu
Holesterol se među stanicama prenosi specijalnim prenosiocima koji se nazivaju lipoproteini. Nekoliko je vrsta prenosilaca holesterola, a posebno su zanimljivi lipoproteini male gustoće (LDL) i lipoproteini velike gustoće (HDL).

Povišen nivo ukupnog i LDL-holesterola te smanjen nivo HDL-holesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose holesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak holesterola, koga stanica ne koristi, može se taložiti na stijenkama arterija koje nose krv do srca i mozga. Na nastale naslage holesterola mogu se taložiti i neke druge tvari te se stvara plak koji s vremenom može uzrokovati prvenstveno aterosklerozu, a potom i ostale bolesti srca i krvnih žila. Ovo je razlog zašto se LDL-holesterol naziva “loš” holesterol.

Lipoproteini velike gustoće (HDL) su molekule koje cirkuliraju kroz krv i uklanjaju višak holesterola iz krvi i tkiva vraćajući ga u jetru. Na ovaj način smanjuje se vjerojatnost nagomilavanja holesterola na stijenkama žila kao i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti, zbog čega se HDL-holesterol naziva “dobar” holesterol. Promjene životnih, posebice prehrambenih navika često su prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišen nivo holesterola u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti nivo holesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, najčešće statina, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora prilagođena.



Ako imate prekomjernu tjelesnu masu, smršavite! Iako se visok nivo holesterola ne može uvijek dovesti u vezu sa pretilošću, pretile osobe češće imaju povišenu vrijednost holesterola nego osobe adekvatne tjelesne mase.
Vaš dnevni unos holesterola ne bi trebao prekoračiti 300 mg ili čak 200 mg.
Ograničite unos jaja, jetrica, bubrega i mozga. Ove namirnice izuzetno su bogate holesterolom.
Sedmično ne konzumirajte više od 2-4 jaja, uključujući ona koja se koriste za pripremu drugih jela.
Neka masti u ukupnom kalorijskom unosu osiguravaju do 25-30% kalorija, od toga zasićene do 8%, višestruko nezasićene do 10%, i jednostruko nezasićene do 15%.
Prije pripreme crvenog mesa poželjno je ukloniti sve vidljive masnoće.
Uvijek birajte mlijeko i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti.
Pri dodavanju masnoća jelu, prednost dajte maslinovom ulju

Bjelančevine bi trebale osigurati 15% ukupnog kalorijskog unosa. Bijelo meso peradi, krto crveno, , riba i soja dobri su izvori visokovrijednih proteina. Prema studiji objavljenoj u časopisu Circulation, osobe čija vrijednost holesterola prelazi 6,21 mmol/L, mogu imati koristi ako dnevno konzumiraju 25-50 g sojinih proteina.

Voće i povrće neka bude okosnica Vaše prehrane. Ono obiluje antioksidansima koji dokazano sprječavaju oksidaciju LDL-holesterola te posljedično smanjuju rizik za stvaranje plaka na krvnim žilama.
Topiva vlakna otapaju se u procesu probave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih tvari, pa tako i holesterola. Pokazano je da povišen unos prehrambenih vlakana, bez drugih promjena prehrambenih navika, može rezultirati smanjenjem holesterola za 2-4%. Jedna američka studija pokazala je da dnevni unos 25-30 g prehrambenih vlakana može rezultirati smanjenjem razine holesterola za čak 12%.
Voće i povrće, orašasti plodovi te neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju nivoa holesterola u krvi.
Vježbajte redovno! Vježba povoljno utječe na lipidni profil.
Dobro planirana vegetarijanska ishrana, prema brojnim istraživanjima, može polučiti jednako djelovanje na nivo holesterola u krvi kao i lijekovi statini koji se koriste u istu svrhu. Razmislite i o ovoj mogućnosti!